Kosovo i Metohija

Šta su poslanici, ministri, premijer još govorili na temu osnosa Kosova i Metohije i promene Ustava možete pronaći na sajtu otvoreniparlament.rs.

U raspravama učestvovali:

 

Balint Pastor, Savez vojvođanskih Mađara

Savez vojvođanskih Mađara – SVM, (12.01.2013.), Govor u raspravi

Balint-Pastor1-175x130

Ujedno moram da kažem da smo naravno svesni šta piše u Ustavu Republike Srbije, a kao što znate poštujemo taj Ustav u celini, kao što poštujemo i teritorijalni integritet i suverenitet Republike Srbije, pošto je ova država i naša domovina. Ali, isto tako želim da postavim retoričko pitanje koje postavljaju i građani, ali oni ne postavljaju to pitanje na način da ne očekuju odgovor – koliko još treba da se produkuje izgubljenih generacija, dokle još treba da živimo na ovaj način, a da država, svagdašnji predsednik Republike, svagdašnja Vlada i svagdašnji parlament ne započnu sa suočavanjem sa realnošću? Dokle ćemo biti taoci raznih mantri i to pitaju građani Republike Srbije?

(…)

Šta je rekao krajem decembra gospodin Ivica Dačić u Narodnoj skupštini, citiram – vi kažete sada EU nas tera da predamo Kosovo, moram da vam kažem i da vas pitam nismo li ga mi već skoro potpuno predali. Jesmo. Zašto? Zato što je na Kosovu ostao samo srpski nacionalni državni interes gde srpska zajednica živi.

Aleksandar Martinović, Srpska radikalna stranka

Srpska radikalna stranka – SRS, (28.12.2011.), Govor u raspravi

Aleksandar-Martinović-175x130

Dovoljno je da se pročita Rezolucija 1244 i svakome, ne mora da bude pravnik, biće jasno da ta rezolucija garantuje suverenitet Savezne Republike Jugoslavije na KiM. Za KiM se predviđa široka autonomija. Slična formulacija postoji i u važećem Ustavu Republike Srbije od 2006. godine.

Zoran Nikolić, Demokratska stranka Srbije – Vojislav Koštunica

Demokratska stranka Srbije – DSS, (08.11.2011.), Govor u raspravi

Zoran-Nikolić-149x130

Ko što znate Ustav je najviši pravni akt jedne države i on je obavezujući za sve građane. Naročito za one koji predstavljaju građane, odnosno političare, pa i narodne poslanike koji sede u ovoj sali. U preambuli Ustava jasno i nedvosmisleno piše da je KiM sastavni deo Republike Srbije i time stvorilo je svima nama obavezu da se za suverenitet i teritorijalni integritet zemlje borimo

Nenad Čanak, Za evropsku Srbiju

Liga socijaldemokrata Vojvodine – LSV, (30.07.2011.), Govor u raspravi

Nenad-Čanak-175x130

Šta raditi danas? Ustav na to daje vrlo jasno objašnjenje – Kosovo je neotuđivi deo Republike Srbije i samim tim svi državni organi Republike Srbije imaju obavezu da uspostave teritorijalni integritet, suverenitet i ustavni poredak na celoj teritoriji Republike Srbije. Drugim rečima, samoproglašena Republika Kosovo je nešto što se smatra i mora se smatrati nasrtajem na teritorijalni integritet i suverenitet Republike Srbije. Tu ja ne vidim bilo kakav nesporazum.

 

Aleksandar Martinović, Srpska radikalna stranka

Srpska radikalna stranka – SRS, (09.12.2010.), Govor u raspravi

Aleksandar-Martinović-175x130 

Sve je to lepo, sve je to krasno. To je u duhu Otomanske imperije. To samo znači da ste vi sve bliže Turskoj. Zato joj se tako približavate. Žalite za turskim zemanom u Srbiji, kada je Srbija bila podeljena na nahije. Jeste da se Karađorđe borio protiv nahija i za jedinstvenu Srbiju, ali on nije kompatibilan sa standardima EU. Vi ste kompatibilni. Vi znate šta je fensi, šta je evropski.

Gospođo Čomić, ovo i te kako ima veze sa aktuelnim stanjem u Srbiji i aktuelnim stanjem u državnoj upravi. Uveravam vas da ima i uveravam vas da je sve veći broj stranaka u Srbiji koje se zalažu za promenu Ustava.

Jeste li čuli juče konferenciju za štampu ovih vaših prijatelja kojima ste sačuvali mandate? Promena Ustava. Jeste li čuli Dinkića – Promena Ustava. Jeste čuli Vuka Draškovića – Promena Ustava. Dakle i te kako ovo ima veze sa aktuelnom političkom situacijom u Srbiji.

 

 Tomislav Nikolić, Napred Srbijo

Srpska napredna stranka – SNS, (09.06.2009.), Govor u raspravi

Tomislav-Nikolić1-175x130

Nemojte da nam brukate Ustav. Ustav nam je dobar, doneli su ga građani Srbije. Ko ima bolji, neka predloži građanima Srbije da proglase taj bolji ustav. Ako G17 plus ima 50% biračkog tela za promenu Ustava, predložite, molim vas, promene Ustava, nemojte ovde da nam izmišljate raznorazne priče i da nas dodatno delite.

 

Gordana Čomić, Za evropsku Srbiju

Demokratska stranka – DS, (26.07.2010.), Govor u raspravi

Gordana-Čomić-175x130

Taj uzan manevarski prostor nalazi se u stavu da nema građanina Srbije koji bi bilo kojoj vladi dao mandat za nečuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta i nema nijednog političara koji bi ušao u vlast ili opoziciju sa željom da krši Ustav Srbije.

Boško Ristić, Za evropsku Srbiju

Demokratska stranka – DS, (26.07.2010.), Govor u raspravi

Boško-Ristić-175x130

Predstavnici stranaka koje su politički mandat od građana dobili na osnovu politike koja podrazumeva i evropske integracije i očuvanje suvereniteta i integriteta na Kosovu i Metohiji smatraju da racionalnim pristupom i analizom postojećeg stanja, argumentacijom koja može da obezbedio podršku naših političkih prijatelja u međunarodnoj zajednici, vodimo dalju borbu za očuvanje suvereniteta i integriteta na Kosovu i Metohiji.

(…)

Kosovo i Metohija jesu značajno i važno pitanje. Kosovo i Metohija jeste ustavna obaveza svih nosilaca javnih funkcija i svih institucija. Obaveza da se borimo za integritet Srbije i za Kosovo i Metohiju kao integralni deo Srbije jeste na nama, ali metod političke borbe i izbor politike mora da bude takav da se racionalnim pristupom obezbedi napredak u ostvarenju interesa Republike Srbije u pregovorima sa svim zainteresovanim stranama.

 

Riza Halimi, Grupa manjina

Partija za demokratsko delovanje – PDD, (26.07.2010.), Govor u raspravi

Untitled-9

Kad su u pitanju Albanci Preševske doline koji su getoizirani nakon promena nastalih 1999. godine, može se konstatovati da su u daleko lošijoj situaciji nego u svim prethodnim periodama nakon Drugog svetskog rata. Nivo ostvarivanja ljudskih prava, gospodo, još uvek je niži nego onih 60-tih i 70-tih godina na osnovu Ustava iz 1974. godine.

Balint Pastor, Grupa manjina

Savez vojvođanskih Mađara – SVM, (26.07.2010.), Govor u raspravi

Balint-Pastor1-175x130

Za razliku od nekih drugih stranaka vladajuće većine, mi u potpunosti poštujemo Ustav Republike Srbije. Poštujemo i preambulu Ustava Republike Srbije. Poštujemo i prvi član, poštujemo i poslednji član 206. Ustava Republike Srbije, a poštujemo, za razliku od nekih, i član 184. Ustava Republike Srbije. Ko ne zna o čemu govori taj član Ustava, nek proveri i pogleda. Znači, mi poštujemo Ustav Republike Srbije u celini. Nikada nismo dovodili u pitanje teritorijalni integritet, suverenitet i ustavni poredak Republike Srbije.

(…)

Treba reći i to, da su od 2000. godine sve vlade, i Vlada Zorana Đinđića, i Vlada Zorana Živkovića, i Vlada Vojislava Koštunice i Vlada Mirka Cvetkovića, činili sve, činili natčovečne napore da se KiM vrati pod suverenitet Republike Srbije. Srbija je izgubila suverenitet nad Kosovom još pre 20-30 godina. Osamdesetih i devedesetih je Republika Srbija izgubila suverenitet nad KiM.

Marina Raguš, Srpska radikalna stranka

Srpska radikalna stranka – SRS, (21.04.2009.), Govor u raspravi

Marina-Raguš-novosti-175x130

Kao što znate, ne treba da vas podsećam, u preambuli srpskog ustava stoji da je KiM sastavni deo države Srbije. Mi smo i tada smatrali da nije baš najsrećnije rešenje da to stoji samo u preambuli. Ono što proizlazi iz svega toga jeste da se svi ostali članovi Ustava, odnosno svi državni atributi sprovode na celokupnoj teritoriji KiM-a.

Vesna Pešić, Liberalno demokratska partija

Građanski savez Srbije – GSS, (14.02.2007.), Govor u raspravi

Vesna-Pešić-175x130

Mi predlažemo da Kosovo ostane u Srbiji, a Ustavom smo definisali Srbiju kao državu srpskog naroda. Praktično, ono što se kaže kao nekakva opet floskula koja nije nigde objašnjena, da mi hoćemo nekakvu suštinsku autonomiju, pa mi predlažemo višenacionalnu državu Srbiju, a ako predlažemo višenacionalnu državu Srbiju, onda nikako nije moglo u Ustavu da piše da je to država srpskog naroda i svih ostalih građana.

 

Boško Ristić, Demokratska stranka – Boris Tadić

Demokratska stranka – DS, (30.05.2005.), Govor u raspravi

Boško-Ristić-175x130

Nužna je promena Ustavne povelje, kako bi se životne promene i društveni odnosi usaglasili sa pravnim stanjem stvari. S obzirom da je Ustavna povelja, pre svega u preambuli, definisala i teritorijalni integritet i uopšte celovitost, pre svega države članice Srbije, koja u svom sastavu ima dve pokrajine – AP Vojvodinu i AP Kosovo i Metohiju, veoma je bitno očuvanje državne zajednice, jer se Beogradskim sporazumom garantuje celovitost Srbije upravo kroz vremensko održanje državne zajednice.

Bojan Pajtić

Demokratska stranka, (19.02.2003.), Govor u raspravi

Bojan-Pajtić-175x130

Dalje, Ustav Republike Srbije praktično je nepromenljiv i zbog činjenice da Republika Srbija u ovom trenutku nema faktički nego samo formalni suverenitet na Kosovu i Metohiji, a da je, s druge strane, Kosovo i Metohija sastavni i neotuđivi deo Republike Srbije.

(…)

Novim ustavom definiše se Srbija kao nova politička zajednica zasnovana na principu i načelu demokratičnosti.

 

Borislav Pelević,

Stranka srpskog jedinstva, (19.02.2003.), Govor u raspravi

Untitled-12

Tačno je da je činjenica i realnost da se referendum koji propisuje član 133. Ustava Srbije o promeni Ustava ne može u potpunosti organizovati u južnoj srpskoj pokrajini Kosovu i Metohiji. Ali, to je samo delimično tačno. Setimo se da su i parlamentarni izbori 2000. godine organizovani delimično u našoj južnoj pokrajini. Setimo se da su i predsednički izbori prošle godine organizovani delimično u južnoj srpskoj pokrajini Kosovo i Metohija.

 

Zoran Djindjic

Demokratska stranka (25.01.2001)

 Zoran_Djindjic-175x130 

Ne možemo o našem Ustavu ozbiljno da razgovaramo, jer ne znamo deo naše teritorije koji ima status. Ne znamo da li postoji administrativna granica između Srbije i Kosova. Šta to znači administrativna granica? Da li možete da prođete tu administrativnu granicu kao što između dve zemlje u Evropskoj zajednici možete da prođete. Ne možete. U kom smislu je ona administrativna? To su sve otvorena pitanja koja smo mi zatekli. Pokušavamo da ih rešimo tako da imamo neke rezultate, ne da imamo opravdanja. Danas sutra možemo da održimo lep govor, a da se u životu ništa nije promenilo, nego da imamo neke rezultate, minimalne, ali ipak rezultate.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>